Monday May 21

Working Visit to Pertugal

Attention: open in a new window. PDFPrintE-mail

Julio Pinto News

PORTUGAL PRONTO SIMU MEMBRO FALINTIL-FDTL PARA PARTCIPA IHA “PEACE KEEPING OPERATION” HAMUTUK HO KONTINGENTE PORTUGAL IHA LIBANON OU OPERASAUN ATLANTA

“Portugal Longe da Vista,Pperto de Curacao do Povo de Timor Leste”

Delegasaun SED Julio Tomas Pinto inkontro ho Ministro Defesa e Secretario Estado da Defesa do Mar Portugal iha Lisboa dia 3 Janeiro 2011.Delegasaun SED Julio Tomas Pinto inkontro ho Ministro Defesa e Secretario Estado da Defesa do Mar Portugal iha Lisboa dia 3 Janeiro 2011.Defence News : SECRETARIO de Estado da Defesa halao visita ba Portugal lao diak tebes e bele dehan katak visita ba Portugal susesu em termos de fo bantazem boot ba FALINTIL-FDTL. Alende inkontro ho Ministro Defesa e Secretario Estado da Defesa do Mar Portugal, iha di 4 Janeiro Secretario de Estado da Defesa ho nia delegasaun mos hetan Briefing ida husi Equipa Portugues ba Peace Keeping Operation nian nebe lidera husi Direitor Geral de Politica Defesa Nacional Dr. Luis Faro Ramos e Direitor Joao Saldanha Serra Direitor de Departemento de Cooperasaun Tecnico Militar MDN Portugal. Iha oportunidade ida ne’e Dr Luis mos hato’o katak iha nivel politico, Portugal decide ona atu simu membro F-FDTL para tama iha kontingencia Portugal.

Iha Briefing ne’e Equipa Portogues hato’o katak Portugal iha experiencia iha rai barak inklui iha Libanon. Iha Libanon contingente Portugal halao operasaun paz rua hanesan ; Permeiro, Civil-Military Operation e Construsaun nebe halao husi Compnha Engeneria ninia iha Libanon.  Sigundo, Portugal mos halo operasaun iha bandeiro Union Eropeia nia okos. Operasaun ida ne’e sira halo ho naran Operasaun Atlanta. Operasaun ne’e halao iha Somalia nebe involve Maninha nasaun Asia balun. Portugal husu Timor Leste para haruka ninia Componente Naval para bele participa iha operasaun ida ne’e. Secretario Estado iha ninia intervensaun hateten katak em principiu Timor Leste iha intensaun makas atu participa iha operasaun manutensaun Paz nini atraves dalan oin-oin. SED mos hato’o katak depois de referendum comunidade internacional fo ninia kontribusaun makas ba misaun paz iha Timor Leste to’o agora tamba ne’e mak hanesan nasaun soberano ida nebe iha responsabilidadew ba paz e stabilidade iha regiaun e internacional, Timor Leste mos iha obrigasaun para fo kontribusaun iha manutensaun paz iha nasaun seluk. Ho ida ne’e maka agora Timor Leste hakarak Peace Keeping Operation under UN hamutuk ho Portugal. Purtantu Timor Leste hakarak tama iha kontingencia Portugal ninia. Ba proposta operasaun Atlanta, ne’e oportunidade diak ida maibe Timor Leste percija tan informasaun klean konaba material operasaun, areia operasaun e financas operasaun nian. Portugal mos pronto fo informasaun relasiona ho operasaun Atlanta para bele deside diak liu iha futuru. Tuir infomasaun husi Secretario Estado da Defesa do Mar katak depois rona isplikasaun Secretario Estado da Defesa Timor Leste, Portugal decide para hato’o karta formal ba Ministro Defesa e Siguransa Timor Leste para formaliza ona involvimento Timor Leste iha manutensaun paz ho Portugal.

SED hetan Briefing konaba Portugues Peace Keeping Operation iha Ministerio da Defesa Nacional, dia 4 Janeiro 2011 iha Lisboa.SED hetan Briefing konaba Portugues Peace Keeping Operation iha Ministerio da Defesa Nacional, dia 4 Janeiro 2011 iha Lisboa.Atu hetan isplikasaun klean konaba Operasaun Paz husi Companha military Portugal, Iha dia 4 Janeiro ne’e mos Delegasaun Timor Leste hasoru malu ho Companha Empordef (Empreza Portugal Defesa). Visita ida ne’e atu hatene diak liu servisu kompanha ne’e nian e networking companha ne’e nian iha nasaun seluk. Companha ida naran EID isplika konaba Komunasaun ba Forca Armadas liu-liu komunikasaun integrado e komunikasaun tatica ba Naval, Aero e mos Exercito.

Iha loron nebe hanesan SED Julio Tomas Pinto hamutuk ho Coronel Falur Rate Laek mos inkontro ho Secretario Estado Negocio Estrangeiro para informa plano cooperasaun entre nasaun rua. Iha asunto tolu mak diskuite ho Secretario Estado Negocio EStrangeiro ; permeiro ; konaba adido Defesa iha Portugal.  Asunto ida ne’e importante tamba  Oficiais F-FDTL barak mak mai kursu iha Portugal e sira la hetan controla diak husi Embaxada. Purtantu Portugal mos hato’o katak diak liu tempo ona para Timor Leste tau ona ninia adido da defesa iha Portugal. Konaba asunto ida ne’e SED hato’o katak nia sei diskuite ho Ministro Defesa e Siguransa e mos General Taur Matan Ruak para depois halo selesaun ba Adido Defesa iha Portugal. Isu sigundo nebe koalia ho S.E Negocio Estrangeiro mak Manutensaun da Paz. Terseiro mak Centro Lingua Portugues iha Metinaro. SED husu Portugal para investe iha lingua Portugues iha Metinaro para depois fasilita Oficiais sira nebe atu mai Kurso iha Portugal. Agora dadauk iha militar barak mak kursu iha Akademia Militar Exercito, Curso Oficiais Suprior nivel Capitaun, Formacao ba apitaun, Formacaun ba Maior e Coronel Meno Paixao mak kurso hela ba Oficiais General iha Lisboa. Terseiro mak SED ho delegasaun husu ba S.E Negocio Estrangeiro para suporta involvimento F-FDTL iha kontingencia Portugal ba manutensaun paz nian. Iha momentu ida ne’e, S.E Negocio Estrangeiro komfirma tan katak iha nivel politica la iha problema ona ba involvimento F-FDTL iha Kontingencia Peace Keeping Operation Portugal nian.

SED ho delegasaun visita Resimento de Engeneria Militar Portugal iha lisboa dia 6 de Janeiro 2011SED ho delegasaun visita Resimento de Engeneria Militar Portugal iha lisboa dia 6 de Janeiro 2011Hetan konfirmasaun ida ne’e, dia 6 Janeiro antes atu fila mai Timor Leste Secretario Estado da Defesa ho delegasaun hakat kedas ba Resimen Engeneria Portugal iha Lisboa nebe involve direita ba operasaun Paz iha Libanon. Iha oportunidade ida ne’e delegasaun Timor Leste komposto husi SED rasik, Cor Falur, Sr Ornai e Adido Economia husi Emaxada Timor Leste iha Portugal. Delegasaun hetan kedas biefing ida nebe diak konaba oinsa e saida mak bele prepara para bele halao servisu iha Manutensaun Paz iha nasaun seluk. Iha Oportunidade ida ne’e SED ho delegasaun  mos halo telekonferencia direita ho Komandante Kontingencia Portugues iha Libanon.

Atu hetan tan isplikasaun diak e direitamente husi lider maximo Militar Portugues nian iha tempo hanesan delegasaun Timor Leste mos hakat fali kedas ba Ministerio da Deesa hodi halo inkontro kedas ho Chief of Defence Force Portugal nian atu komfirma diak liu tan invovimento F-FDTL iha kontingencia Portugal ne’e. Resultado nebe hetan mak Portugal nafatin apoio Timor Leste iha asunto hotu inclui involvimento iha kontingencia Portugal ba manutensaun da Paz. Chief of Defence Force Portugal ne’e hameno katak iha asunto rua mak importante koando nasaun ida atu haruka nia military ba nasaun seluk. Asunto rua ne’e mak ; permeiro kapasidade pesoal. Iha parte ida ne;e bele hetan husi treino hodi hetan skill. E ida ne’e fasil tamba so ba deit treino depois implementa. Sigundo, mentalidade nebe diak. Ulun Boot military Portugues ne dehan katak atu muda mentalidade persiza tempo e laos fasil para halo ida ne’e. Nia mos dehan katak military hotu nebe involve an iha manutensaun Paz tenki hatene katak iha manutensaun paz sempre iha filosofia ida katak la iha inimigi e nunka iha inimigu.

Visita SED ho nia Delegasaun hetan susesu boot liu-liu oinsa iha future hetan suporta nafatin husi Portugal para profesionaliza F-FDTL e  tambem bele fo kontribusaun ba manutensaun paz iha nasaun seluk.

End

Add comment


Security code
Refresh